Srednja škola Zvane Črnje Rovinj

Urezujući svoja imena u školske klupe, učenici i danas pokušavaju ostaviti trag. Svoje misli, probleme i bunt drugi iskazuju ispisujući grafite po javnim površinama. Svakodnevno smo svjedoci ovakvih pojava; one su nam postale toliko uobičajene da ih više ni ne zamjećujemo.

Mi smo se, iz povijesne perspektive, zapitali što je prethodilo današnjem stanju. Znajući da je težnja ljudi da ostave nešto što će nadživjeti njih same prisutna od prapovijesti, bili smo sigurni da će nas naše istraživanje dovesti do zanimljivih spoznaja.

          U suradnji s profesoricom povijesti Mirom Butigan-Tomić, kao tema našega istraživanja nametnuli su se glagoljski grafiti. Glagoljski nam grafiti, kao preteča onoga što danas vidimo po zidovima hodajući ulicom, govore o životu ljudi na način koji nas istinski približava ljudima srednjega vijeka. To su izvrsni povijesni izvori koji, iako su veoma kratki, donose mnogo više od pravnih spisa ili misala – donose nam brige maloga čovjeka, njegove patnje,  veselja i pogled na svijet. Upravo su nas zbog svoga sadržaja i pisma koje danas više ne koristimo glagoljski grafiti zaintrigirali te smo ih odlučili pobliže istražiti.

Kao ciljeve našega istraživačkog rada postavili smo sljedeće:

• istražiti što nam glagoljski grafiti govore o životu ondašnjih ljudi,
• odrediti tko je sve mogao biti autorom glagoljskih grafita,
• utvrditi u kojoj je istarskoj crkvi pronađen najveći broj glagoljskih grafita i napraviti njihovu analizu prema sadržaju i
• usporediti glagoljske grafite s grafitima danas.